
Turbulentno vrijeme u kojem živimo, uzrokovano COVID-19 pandemijom, potresima, ratom, inflacijom, značajno je utjecalo na ritam života i promijenilo pojam ”normalno”. Materijalne i ekonomske posljedice osjetili smo odmah, no puni zamah zdravstvenih znat ćemo tek u nadolazećim godinama.
Zdravstveni sustav se suočava s velikim izazovima, a najugroženija skupina su kronični bolesnici.
Bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetes, plućne bolesti i rak vodeći su uzročnici smrti i invalidnosti, a pristup dijagnostičkim metodama i liječenju duži je period bio ograničen.
Jedan od vitalnih organa, čija je funkcija jako važna za cjelokupno zdravlje organizma, su i bubrezi. Procjenjuje se da se kronična bubrežna bolest javlja u 1 na 10 odraslih osoba. Smrtnost povezana s bubrežnim oboljenjima raste iz godine u godinu i predviđa se da će u nadolazećim godinama biti peti vodeći uzročnik smrti.
Svjetski dan bubrega je globalna kampanja koja se obilježava drugog četvrtka u ožujku, a cilj je promocija prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti.

Bubrezi su parni organi veličine šake, težine oko 150 grama, smješteni iza potrbušnice u trbušnoj šupljini s obe strane kralježnice, ispod rebrenih lukova te su zaštićeni slojem masnog tkiva. Desni bubreg je obično nešto niže od lijevog.
Funkcije i građa bubrega
Bubreg se sastoji od oko milijun nefrona. Nefroni su osnovna građevna jedinica bubrega koja obavlja zadaću filtriranja krvi. Nefron je građen od glomerula (klupka kapilara) i sustava tubula (cjevčica).
Krv u bubrege dolazi putem renalne arterije te se filtrira, tj. iz nje se odstranjuju štetni sastojci, a pročišćena krv odlazi putem bubrežne vene natrag u krvotok. Lijekovi, višak soli i tekućine i druge štetne tvari se mokraćom odstranjuju iz organizma.
- Stvaranje mokraće
- Pročišćavanje krvi i eliminacija metaboličkih produkata i štetnih tvari iz organizma
- Regulacija ravnoteže vode i eliktrolita (ravnoteža natrij i kalij; kalcija i kloridi)
- Acidobazna ravnoteža (regulacija kiselosti)
- Izlučivanje i proizvodnja hormona (eritropoetin, renin, kalcitrol, prostaglandin)
Zanimljive kratke činjenice
Bubrezi su vrlo prilagodljiv organ koji efikasno može nadoknaditi svoju funkciju. Samo 10% mase bubrege može biti funkcionalno, a da se simptomi bolesti gotovo ne prezentiraju.
Ako jedan bubreg ne obavlja svoju funkciju u potpunosti, drugi bubreg vrlo učinkovito preuzima njegov posao.
Metabolički produkti ureja i kreatinin mokraćom se izlučuju iz organizma. Ova dva parametra često se koriste u kliničkoj praksi kao parametri kojima se mjeri funkcija bubrega, tj. koliko dobro ili loše bubrezi rade. Pad kalcija, a rast fosfora također je znak nepravilnog rada.
Djelotvornost bubrega provjerava se i prije uvođenja nekih lijekova kako bi se provjerila sigurnost primjene lijeka. Funkcija bubrega gleda se i na CT pregledu jer se kontrastno sredstvo eliminira putem bubrega.
Bubrezi proizvode hormon eritropoetin koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita) u koštanoj srži. Stvaraju i hormon renin koji je ključan za regulaciju krvnog tlaka i volumena krvi. Treći hormon je biološki aktivan oblik vitamina D – kalcitrol. On je važan za regulaciju koncentracija kalcija i fosfata koji su važni za mineralizaciju kosti. U slučaju dehidracije u mozgu se otpušta antidiuretski hormon koji potiče bubreg na zadržavanje vode i smanjeno stvaranje urina. Procesu pomaže i hormon nadbubrežne žlijezde aldosteron koji potiče reapsorpciju natrija koji ”vuče” vodu za sobom te je zadržava i tako u organizmu. U ovom slučaju mokraća bude oskudnija, ali koncentriranija i intenzivnije tamnožute boje i mirisa.

Kronična bubrežna bolest (KBB)
KBB je karakterizirana kao poremećaj u funkciji burega koji traje dulje od 3 mjeseca. U ovom stanju dolazi do polaganog smanjenja bubrežne funkcije. Simptomi se sporo razvijaju, najčešće su nespecifični i pacijenti najčešće dolaze u podmaklom stadiju bolesti.
Simptomi:
- mučnina i povraćanje
- visoki krvni tlak
- gubitak apetita
- umor i slabost
- problemi sa spavanjem
- promjene boje urina
- smanjena mentalna oštrina
- trzaji mišića i grčevi
- oticanje nogu i gležnjeva
- stalni svrbež
- bol u prsima
- pomanjkanje daha
U Hrvatskoj se oko 300 000 osoba bori s nekim oblikom ove bolesti, a godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplataciju bubrega. Vodeći uzroci razvoja bolesti su dijabetes i hipertenzija. Rizik oboljenja je skoro podjednak kod žena i muškaraca s prosječnom prevalencijom od 14% kod žena i 12% kod muškaraca. Međutim, broj žena na dijalizi je manji nego broj muškaraca.
Rizični čimbenici:
- šećerna bolest (dijabetes)
- visok krvni tlak (hipertenzija)
- bolesti srca i krvnih žila
- pretilost (BMI veći od 30)
- pušenje
- zatajenje bubrega u obiteljskoj anamnezi
- abnormalna građa bubrega i učestale infekcije
- povećana prostate
- bubrežni kamenac
- neke vrste karcinoma
- životna dob iznad 60 godina starosti
Kronična bolest bubrega je također i rizični čimbenik za trudnice te može utjecati na smanjenje plodnosti. Žene koje boluju od kronične bolesti bubrega imaju povećani rizik od mogućih negativnih posljedica kako za sebe tako i za dijete uključujući pojavu hipertenzije u trudnoći te prijevremeni porod.
Dijaliza
Kobna posljedica kronične bolesti je zatajenje bubrega. Kad do toga dođe postoje samo dvije opcije – dijaliza i transplatacija. Dijaliza podrazumijea umjetnu filtraciju otpadnih tvari i tekućine iz krvi uz pomoć medicinskog uređaja. Postoje dvije osnovne vrste dijalize – hemodijaliza i peritonejska dijaliza. Terapija je bezbolna, ali zahtjeva redovitost i vrijeme što dosta utječe na kvalitetu života, aktivnosti i obaveze pacijenta. Ovom terapijom dugoročno se smanjuju simptomi kroničnog zatajenja.

Kako zaštititi bubrege i pomoći im u radu?
- Prestanak pušenja
- Normaliziranje tjelesne težine
- Smanjenje unosa soli
- Hidracija
- Kontrola kroničnih bolesti – hipertenzije i dijabetesa
Ukoliko bolujete od KBB, preporuča se svježa hrana i začini kao kurkuma i bosiljak te crvena paprika. Smanjiti unos proteina te izbjegavati plavu ribu, suhomesnate proizvode i iznutrice, riblje konzerve i alkohol.
Svjetski dan bubrega obilježava se upravo radi potrebe za osvješćivanjem javnosti i poticanja na pravovremenu dijagnozu i ispravno liječenje te praćenje kronične bolesti bubrega.
https://www.worldkidneyday.org/2023-campaign/
Piše: Frane Šuman, mag.pharm