OVISNOST
Ovisnost je ponavljajuća i kronična bolest koja mijenja mozak i način na koji radi, utječe na mogućnost rasuđivanja i donošenja odluka. Glavni kriterij da bi nešto proglasili ovisnošću je postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati određenu tvar, usprkos značajnim problemima vezanim uz njezinu uporabu. Često je veliki motiv za ponavljanjem uzimanja tvari postojanje tjelesnih tegoba vezanih uz nedostatak tvari na koju se organizam navikao (tzv. sindrom sustezanja).
Različite tvari/ponašanja kojima je zajedničko svojstvo da direktno aktiviraju nagrađujući sistem u mozgu, čime se potiče ponavljanje aktivnosti, odnosno ponovno uzimanje tvari. Poznajemo ovisnost o: alkoholu, kofeinu, marihuani, halucinogenim tvarima, inhalantima, opioidima (metadon, heroin, morfin…), hipnoticima, anksioliticima (benzodiazepini: diazepam, alprazolam…), stimulansima (kokain, amfetamini…), duhanu te ovisnost o kockanju, kao jedinu za sada priznatu „ponašajnu“ ovisnost.
Kod naglog prestanka uzimanja benzodiazepina koji su se uzimali dugotrajno, javljaju se apstinencijski simptomi,najčešće u roku od 12 do 24 sata nakon prekida uzimanja lijeka.
Apstinencijski simptomi su:
- anksioznost,
- nemir,
- razdražljivost,
- tremor/drhtanje,
- grčevi u mišićima,
- agitacija,
- nesanica i
- znojenje.
Apstinencijski simptomi mogu trajati do 20-ak dana.
Jedna od ovisnosti u svakodnevnom ljekarničkom radu je ona o nazalnim dekongestivima (kapima i sprejevima za odčepljivanje nosa).
Nazalni dekongestivi (ksilometazolin, oksimetazolin, nafazolin i drugi) djeluju tako da stezanjem malih krvnih žila u nosu smanjuju otečenost sluznice i sekreciju sluzi iz nosa te na taj način nude trenutno olakšanje simptoma i “odčepljuju” nos. No, njihovom nesavjesnom svakodnevnom upotrebom dolazi do stanja poznatog kao rhinitis medicamentosa, tj.rinitisa uzrokovanog lijekovima. To je oblik upale sluznice nosa koji se prema nekim autorima javlja već nakon 5 dana kontinuirane primjene nazalnih dekongestiva. Stanje je obilježeno nazalnom kongestijom bez curenja nosa i kihanja. Najčešća kod mlađe odrasle populacije te uzrokuje skoro 10 % posjeta otorinolaringologu. U ovom slučaju začepljenost nosa je uzrokovana rebound učinkom – povratnim oticanjem sluzice nosa zbog nestanka dekongestivnog učinka lijeka. Kako bi olakšali novonastale simptome, pacijenti ponovno primjenjuju nazalni dekongestiv i tako nesvjesno ulaze u začarani krug samoliječenja.
Osim ovisnosti o anksioliticima, sedativima, nazalnim dekongestivima, u ljekarničkoj praksi česta je ovisnost o kodeinu, koji se nalazi u kombiniranim analgeticima, radi se o opioidnom analgetiku, koji može izazvati ovisnost nakon duljeg učestalog konzumiranja. Važna uloga ljekarnika jest prepoznati da se u svim ovim slučajevima radi o ovisnosti i ispravna reakcija.
KRIVOTVORENI LIJEKOVI
Krivotvoreni lijekovi su lažni lijekovi koji se predstavljaju kao pravi, odobreni lijekovi. Termin „krivotvoren“ odnosi se na sve oblike krivotvorenja, dok se termin „lažan“ konkretno odnosi na povredu prava intelektualnog vlasništva. Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati sastojke, uključujući aktivne sastojke, koji su loše kvalitete ili pogrešno dozirani – bilo previše ili premalo. Budući da nisu bili propisno ocijenjeni provjerom kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti – kako je propisano strogim procesima EU-a za odobravanje lijekova – mogu biti štetni za zdravlje bolesnika koji ih uzimaju. Kako krivotvorine postaju sve rafiniranije, tako se u EU-u svake godine povećava rizik od dolaska krivotvorenih lijekova do bolesnika.
Do danas su jedini lažni ili krivotvoreni lijekovi otkriveni u Hrvatskoj kupljeni na ilegalnim internetskim stranicama.
Problem krivotvorenih lijekova u porastu je na svjetskoj razini, sa sve više lijekova koji se krivotvore, kao što su protutumorski i protuvirusni lijekovi.
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kontinuirano surađuje sa svim hrvatskim i europskim nadležnim institucijama u cilju sprečavanja prometa krivotvorenim lijekovima i medicinskim proizvodima te unapređivanja razine zaštite zdravlja pacijenata i korisnika lijekova u EU.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) procjenjuje se da je oko 50% lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. Trgovina krivotvorenih lijekova danas predstavlja 10% ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji.
Podaci WHO pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije: sildenafil, tadalafil, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.), dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.).
Nedavno je HALMED zaprimila od Švicarske agencije za lijekove (Swissmedic) obavijest o pojavi krivotvorenog oralnog antivirusnog lijeka molnupiravir koji se koristi za liječenje bolesti COVID-19 u odraslih osoba.
Europska je unija 2011. donijela zakonski propis – poznat kao Direktiva o krivotvorenim lijekovima (Direktiva 2011/62/EU) – koji se odnosi na sprječavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac i u konačnici njihovog dolaska do bolesnika u Europi. Europski sustav za provjeru autentičnosti lijekova (engl. European Medicines Verification System – EMVS) novi je sustav koji omogućuje sveobuhvatnu provjeru autentičnosti lijekova za zaštitu i sigurnost pacijenata. EMVS uvodi nove sigurnosne oznake kako bi se spriječio ulazak krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe lijekovima – jedinstveni identifikator (Unique Identifier – UI) kodiran u 2D barkodu s podacima o pojedinom pakiranju i zaštitom od otvaranja (npr. naljepnicom).
U ljekarni će ljekarnik očitati podatke na kutiji lijeka prije izdavanja pacijentu. To je konačna sigurnosna mjera koja osigurava sveobuhvatnu provjeru autentičnosti lijekova.
Pacijenti ne bi trebali kupovati online lijekove koji su registrirani samo za izdavanje putem liječničkog recepta (vrlo velika je šansa da se radi o krivotvorenom lijeku), OTC lijekove i dodatke prehrani od neprovjerenih izvora. Više o sigurnosti i legislativi online naručivanja lijekova i medicinskih proizvoda pročitajte na stranici HALMED-a.
Tekst piše: Asmira Devrišević, mag.pharm
LITERATURA:
ADIVA: Lijekovi koji mogu izazvati ovisnost 2021. Dostupno na: https://www.adiva.hr/zdravlje/lijekovi-i-terapije/lijekovi-koji-mogu-izazvati-ovisnost/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
HALMED (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode): Krivotvoreni lijekovi 2022. Dostupno na: https://www.halmed.hr/Promet-proizvodnja-i-inspekcija/Krivotvoreni-lijekovi/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
HZJZ (Hrvatski zavod za javno zdravstvo): Zdravstvena ispravnost hrane 2022. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/zdravstvena-ispravnost-hrane/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
HZJZ (Hrvatski zavod za javno zdravstvo): Odjel za zdravstvenu ispravnost hrane 2022. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/odjel-za-zdravstvenu-ispravnost-hrane/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
Hrvatska organizacija za provjeru autentičnosti lijekova (HOPAL): Krivotvoreni lijekovi 2021. Dostupno na: https://hopal.hr/sustav-provjere-autenticnosti-lijekova/krivotvoreni-lijekovi/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
ZZJZ-ZZ (Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije): 26.06. Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonitog prometa drogama 2020. Dostupno na: https://www.zzjz-zz.hr/26-lipnja-medunarodni-dan-borbe-protiv-zlouporabe-droga-i-nezakonitog-prometa-drogama/. Pristupljeno 30.svibnja 2022.
Ljekarne Zagrebačke županije: Ovisnost o nazalnim dekongestivima 2021. Dostupno na: https://www.ljekarnezagrebackezupanije.com/zanimljivosti/ovisnost-o-nazalnim-dekongestivima/. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.
World Health Organization (WHO): Food Safety 2022. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/food-safety. Pristupljeno: 30.svibnja 2022.