Često prve zrake sunca nakon zimskog perioda pozdravljamo s rečenicom “Idemo sjesti na kavu upijati vitamin D”
O vitaminu D puno se govori posljednjih godina, osobito za vrijeme pandemije korona virusa. Što znamo o tom vitaminu, trebamo li ga svi uzimati u obliku dodatka prehrani i možemo li ga, s obzirom da ga većinom dobivamo iz sunca, unijeti previše?
Donosimo 5 najvažnijih pitanja o vitaminu D
Mogu li izlaganjem suncu osigurati dovoljne količine vitamina D?
Kada trebam piti vitamin D kao dodatak prehrani?
Kako mogu provjeriti imam li nedostatak vitamina D?
Na što sve može utjecati nedostatak vitamina D?
Mogu li unijeti previše vitamina D i koje su posljedice?
Mogu li izlaganjem suncu osigurati dovoljne količine vitamina D?
Vitamin D sintetizira se u koži pod utjecajem UVb zračenja.
Kada je zračenje sunca najjače dovoljno je 10-13 minuta izlaganja lica i ruku. Međutim, već 15 minuta u tom istom periodu najjačeg zračenja sunca može izazvati oštećenja kože na koja nas dermatolozi iz sezone u sezonu upozoravaju.
Izlaganje suncu nije opasno u trenutku kada je vaša sjena duplo veća od vaše visine. Tada je apsorpcija UV zračenja manja što posljedično znači i manje sinteze vitamina D u koži. Dakle, kada je sunce slabije potrebno je duže izlagati se suncu.
Tamnopute osobe moraju se izlagati 3-5 puta više od osoba svijetle puti kako bi sintetizirale istu količinu vitamina D. Također, kreme sa zaštitnim faktorom smanjuju ili sprječavaju sintezu vitamina D u koži. To nikako ne znači da savjetujemo izbjegavanje zaštite od sunca. Savjete kolega farmaceuta o izboru prave zaštite od sunca za vas pročitajte na linku.
Iako bismo zbog velikog broja sunčanih dana u teoriji trebali sintetizirati dovoljne količine vitamina D izlaganjem suncu, istraživanja pokazuju da oko 50 % odraslih i djece u Hrvatskoj imaju deficit vitamina D.
Kada trebam piti vitamin D kao dodatak prehrani?
Smjernice HZJZ kažu kako bismo od listopada, kada je manje dnevne svjetlosti i sunčanih dana, trebali unositi 800 IU putem dodataka prehrani.
Poseban naglasak je na rizične skupine, a to su: dojenčad i starije osobe zbog slabijeg izlaganja suncu te osobe s određenim zdravstvenim problemima poput:
- Pretilosti
- Autoimunih bolesti (dijebetes tip I, sindrom iritabilnog crijeva, multipla skleroza, reumatoidni artritis, sistemski endemski lupus, sistemska skleroza)
- Zloćudnih bolesti
- Neuroloških bolesti
- Psihijatrijskih bolesti
Unos visokih doza vitamina D (preko 1500 IU) ipak bi trebao bi preporučiti vaš liječnik, farmaceut ili nutricionist na temelju vaše krvne slike.
Kako mogu provjeriti imam li nedostatak vitamina D?
Status vitamina D određuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksi vitamina D U KRVI. Takvu pretragu možete napraviti u bolnici ili privatnom laboratoriju.
| Status vitamina D | Koncentracija 25-hidroksi vitamina D u krvi |
| Adekvatno | > 75 nmol/L |
| Manjak (insufijcijencija) | 50-75 nmol/L |
| Nedostatak (deficit) | <50 nmol/L |
| Teški nedostatak | <30 nmol/L |
Na što sve može utjecati nedostatak vitamina D?
Vitamin D svojom strukturom i specifičnim obilježjima možemo nazvati i hormonom. On sudjeluje u brojnim sustavima našeg organizma. Njegova vrlo važna i dugo poznata uloga je u metabolizmu kalcija i zdravlju mišića i kostiju. Zbog svoje hormonske strukture i obilježja važan je u endokrinom sustavu i povezan sa svim hormonskim sustavima u našem tijelu. Također je prepoznata njegova uloga u neurološkom sustavu i razvoju, simptomima i stanju psihijatrijskih bolesti.
Ono zbog čega je jako popularan u posljednjih dvije godine je njegova uloga u imunološkom sustavu, posebno u zaštitnoj ulozi RESPIRATORNOG SUSTAVA.
Nizak status vitamina D povezan je s lošijim ishodom zaraze korona virusom.
Može li vitamin D biti toksičan?
U svemu je moguće pretjerati, pa tako i s vitaminom D. Međutim, pretjeranim izlaganjem suncu nemoguće je sintetizirati toksične količine vitamina D. U hrani ga, nažalost, ima jako malo stoga ćemo putem hrane teško unijeti toksične količine. Prehrambeni izvori vitamina D su masna riba, žumanjak i gljive.
Izvor toksičnosti vitamina D krije se u dodacima prehrani zbog čega je važno konzultirati se sa stručnjakom prilikom odluke o suplementaciji.
tekst piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.