O alkoholnim pićima često možemo čuti oprečne informacije. Alkohol djeluje štetno na zdravlje i ugrožava veliki broj organskih sustava. Alkohol uzrokuje cirozu jetre, neurodegeneraciju i povećava rizik za kardiovaskularne komplikacije koje se nalaze u 10 najčešćih uzroka smrti u svijetu. S druge strane kažu kako umjerena konzumacija crnog vina smanjuje rizik za kardiovaskularne bolesti. Možemo čuti da su jaka alkoholna pića koja se pripremaju od raznih voćki i bilja bogata polifenolima koji djeluju antioksidativno, samim time i štite organizam od bolesti. Mediteranska prehrana kao jedna od onih koje se uzima kao standard pravilne prehrane u svojoj tradiciji ima ispijanje vina uz obrok. Postoje i zapisi starih Egipćana koji potvrđuju korištanje alkoholnog pića u medicinske i druge svrhe. Što je zapravo istina o alkoholu i trebamo li popiti čašicu rakije prije jela?
- ŠTO SU JAKA ALKOHOLNA PIĆA I KAKO IH DIJELIMO
- UTJECAJ JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA NA ZDRAVLJE
- PITI ALKOHOL ILI NE?
ŠTO SU JAKA ALKOHOLNA PIĆA I KAKO IH DIJELIMO
Prema pravilniku jaka alkoholna pića su ona koja imaju minimalno 15 % alkohola. Dijelimo ih ovisno o vrsti sirovine i tehnološkom postupku te količini alkohola i šećera u pićima na tri skupine: prirodna jaka alkoholna pića, umjetna jaka alkoholna pića i aromatizirana vina.
Prirodna jaka alkoholna pića su ona koja se proizvode destilacijom prirodnih supstrata i karakterizira ih specifična aroma sirovine od kojih su proizvedeni (npr. šljivovica, konjak, viski, tekila, vodka…). Smatraju se najkvalitetnijim proizvodima jakih alkoholnih pića upravo zbog specifičnosti biljaka tj. sirovine od koje su napravljeni. Dijele se na voćne rakije, žitne rakije, šećerne rakije i aromatizirane rakije prema hrvatskom pravilniku.
Fermentacijom plodova biljaka od kojih se radi rakija dolazi do ekstrakcije različitih tvari koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje. Prilikom čuvanja određenih vrsta rakija u bačvama (npr. brandy) može doći do obogaćivanja rakija polifenolima iz drvenih hrastovim ili kestenovim bačvama.
Najpoznatije žitne rakije su viski, vodka, genever i gin koje se proizvode destilacijom prevrelih ošećerenih supstrata, dobivenih iz žitarica. Poznati predstavnik šećernih rakija je rum.
Aromatizirane rakije i likeri dobivaju se aromatiziranjem vinskog destilata i rakija dodavanjem raznih plodova (voće, aromatično bilje, macerate i eterična ulja).
UTJECAJ JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA NA ZDRAVLJE
Utjecaj jakih alkoholnih pića na zdravlje gleda se kroz dva segmenta. Prvi je utjecaj alkohola, posebno s obzirom da u ovoj skupini alkoholnih pića ima najveći postotak alkohola. Drugi segment su polifenolni spojevi iz biljaka koje se koriste u proizvodnji samog pića.
Alkohol
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2016. u Hrvatskoj se konzumacija alkohola procjenjuje na 9 litara čistog alkohola godišnje po osobi. To je malo manje od europskog prosjeka koji iznosi 11 litara čistog alkohola po osobi. 13 % ukupnog unosa alkohola odnosi se na jaka alkoholna pića, na prvom mjestu je pivo s 44.5 %, a zatim vino – 39 %.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su umjereno uživanje u alkoholu iz razloga što prekomjeran unos alkohola dokazano štetno djeluje na zdravlje. Ono što se dovodi u pitanje je da li umjerena konzumacija utječe pozitivno, negativno ili neutralno na zdravlje. Sve više istraživanja analizira utjecaj dobro poznatog “umjerenog” uživanja u alkoholu. Umjerenost podrazumijeva jedno serviranje alkohola dnevno za žene i dva za muškarce. Serviranje jakih alkoholnih pića je 0.15 dcl. Prema trenutno poznatim podacima o utjecaju umjerenog unosa alkohola možemo reći kako nema pozivitnog učinka na zdravlje.
Zbog zabrinjavajućeg postotka osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Hrvatskoj također važna je stvar napomenuti kako alkoholna pića nemaju obaveznu nutritivnu deklaraciju iako alkohol ima značajnu energetsku gustoću. Alkohol ima 7 kcal/g, usporedbe radi navest ćemo energetsku gustoću tri najvažnija makronutrijenta – ugljikohidrati (4 kcal/g), proteini (4 kcal/g) i masti (9 kcal/g). Potrošači često nisu svjesni kalorija unesenih alkoholom što i ne čudi s obzirom da to većinom nigdje nije niti naznačeno.
Polifenolni spojevi iz biljaka
O jakim alkoholnim pićima kao izvoru polifenolnih spojeva komentiramo prema udjelu polifenola u pojedinom piću kao i učestalosti konzumacije. Polifenoli u primjerice višnjevci ili travarici dobivaju se maceracijom voća u etanolu dok u šljivovici, viskiju i rumu polifenoli potječu iz drva tj bačve u kojoj odležavaju.
Prema istraživanju provedenom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu u destilatima koji ne stare, fenolni spojevi nisu detektirani dok su najviše koncentracije fenolnih spojeva zabilježene u višnjevcu i orahovcu. Možemo reći da su količine polifenola u jakim alkoholnim pićima različite i ovise o sirovini od koje se proizvode te procesu proizvodnje. Najzastupljenije fenolne kiseline zabilježene u istom istraživanju bile su galna, siriginska, elaginska i vinilinska kiselina. Količina polifenolnih spojeva razlikuje se u istom piću različitog proizvođača.
Zaključak je kako jaka alkoholna pića mogu biti izvor antioksidansa u prehrani. Međutim, kada uspoerđujemo, daleko su važniji izvor svježe voće i povrće.
PITI ALKOHOL ILI NE?
Jaka alkoholna pića imaju dugu tradiciju proizvodnje i konzumacije koja svakako nije zanemariva. Raznolikost načina proizvodnje i vrste proizvoda govori o generacijama koje su svoje znanje i trud uložile u usavršavanje ove vrste pića. Tradicija i prehrana nerijetko idu zajedno, a o psihosocijalnoj ulozi prehrane u životu čovjeka mogli bismo govoriti danima. Ljekovita svojstva koja se pripisuju pojedinim biljnim vrstama tradicionalno ali i u suvremenoj medicini također idu u prilog općem prihvaćanju jakih alkoholnih pića. Ipak, suvremena znanost i medicina kažu da treba biti oprezan pri konzumaciji akohola koji ima štetan učinak na zdravlje unatoč antioksidansima koje možemo naći u alkoholnom piću. U alkoholu uživajte umjereno i nemojte mu pripisivati ljekovita svojstva. Za zdravlje organizma ipak unosite voće i povrće, mahunarke, ribu, orašaste plodove i sjemenke, a alkohol konzumirajte prigodno.
tekst piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.