Kao odgovor na sve veći broj članaka o voću koje deblja, koje je “puno šećera” ili koje se ne smije jesti u određeno doba dana pišemo blog koji razbija te mitove.
VOĆE DEBLJA?
Voće, kao niti jedna druga namirnica, samo za sebe ne deblja. Sveukupan veći unos energije (kalorija) u odnosu na potrošnju energije deblja. Voće je izrazito niske energetske gustoće tj. ima malo kalorija. S obzirom da je voće velika skupina namirnica, jedna od 6 skupina koje se nalaze u piramidi pravilne prehrane, normalno je da postoje razlike u količini šećera i energetskoj vrijednosti tj. kalorijama. Puno je relevantnije usporediti kalorijsku vrijednost i količine šećera u voću s drugom hranom kako biste mogli i sami procijeniti koliko je voće kalorično i “puno šećera”.
| 100 g | Energija (kcal) | Šećer (g) |
| Čokolada | 540 | 55 |
| Keksi | 447 | 24 |
| Obiteljski sladoled | 215 | 23 |
| Coca-cola | 45 | 11,2 |
| Pipun | 19 | 4,2 |
| Dinja | 31 | 7 |
| Grožđe | 60 | 15,4 |
| Breskva | 33 | 7,6 |
| Borovnice | 57 | 14,6 |
Kada uspoređujemo ove vrijednosti treba voditi računa o količini koju ćemo pojesti. Pa će tako npr. porcija grožđa od 100-150 g imati 60-90 kcal, dok će jedna čaša kole imati 110 kcal, a boca od pola litre 225 kcal i 55 g šećera.
Ono što moramo napomenuti jest da voće u svom sastavu osim šećera ima i druge komponente poput vlakana i različitih fitonutrijenata koji doprinose našem zdravlju.
Zbog drugih nutrijenata, osim šećera, voće se smatra skupinom visoke nutritivne gustoće. Dakle, visoka nutritivna gustoća (bogatstvo nutrijenata važnih za zdravlje) i niska energetska gutoća (mala količina kalorija na 100 g) čine ih vrlo povoljnim namirnicama. Voće je bogato i vodom zbog čega je i odličan izvor tekućine za vrijeme ljetnih vrućina.
VOĆE SE NE JEDE NAVEČER?
Svakako bi bilo poželjno izbjegavati hranu bilo koje vrste neposredno prije spavanja.
Nema dokaza kako je voće hrana koju s posebnim naglaskom treba izbjegavati u večernjim satima.
Preskakanje večere ne pomaže u regulaciji tjelesne mase osim ako na takav način ne smanjimo i ukupan dnevni unos hrane. Preporuka je izbjegavati obilne obroke cca 2 h prije spavanja. Na taj način ćemo dati dovoljno vremena probavnom sustavu da probavi hranu prije spavanja kako bi se cijelo tijelo moglo odmoriti tijekom noći. Također, obilan obrok pred spavanje može izazvati žgaravicu. Želudac posebno mogu nadražiti jako začinjena hrana, masna hrana, rajčica, citrusi, kava, alkoholna i gazirana pića.
VOĆE SE MORA JESTI NA PRAZAN ŽELUDAC?
Prema nekim izvorima voće se obavezno mora jesti na prazan želudac. Kažu da u želucu prilikom doticaja voća s drugom hranom ono truli. Ovakva teorija nema znanstveno objašnjenje i podlogu.
Sva hrana se sastoji od različitih komponenti koje međusobno reagiraju. Nekada su te reakcije poželjne, poput povećanja apsorpcije željeza u prisutnosti vitamina C. Zato se veganima i vegetarijancima koji željezo dobivaju iz hrane biljnog podrijetla, a koja sadrži željezo u obliku koje se slabije apsorbira, savjetuje da je kombiniraju s hranom bogatom vitaminom C. Primjer nepoželjne reakcije sastojaka hrane su fitati iz žitarica. Fitati vežu željezo, kalcij, cink i mangan zbog čega se oni ne mogu apsorbirati u tijelu. Namakanjem i kuhanjem žitarica inaktivira se takav učinak fitata.
Iako postoje reakcije između sastojaka hrane koje mogu biti više ili manje poželjne, truljenje voća u doticaju s hranom u želucu sigurno nije jedna od njih.
Osobe koje iz nekog razloga izbjegavaju veliki broj namirnica mogu imati koristi od informacija koje je namirnice dobro kombinirati, a koje ne. Zdrave osobe koje jedu svu hranu i imaju uravnoteženu prehranu unosit će sve potrebne nutrijente u dovoljnim količinama.
TREBA LI IZBJEGAVATI VOĆE?
Preporuka je unositi dvije porcije voća dnevno. Voće ne deblja, u odnosu na procesiranu hranu ima znatno manje količine šećera, ne truli u želucu i ne postaje opasno za naš organizam nakon 19h. Nadamo se da nakon ovog bloga nećete koristiti jednu od ovih “izlika” kada budete u prilici jesti voće. Voće je bogato vlaknima, antioksidansima i vodom koji za vrijeme ljetnih vrućina i izloženosti suncu čuvaju od dehidracije i oštečenja kože.
Tekst piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.