Probiotici su živi mikroorganizmi koji primjenjeni u odgovarajućem broju, ostvaruju pozitivne učinke na zdravlje. Crijeva su najveći imunološki organ. Velik broj organiziranih struktura limfnog sustava u sluznici tankog crijeva (Peyerove ploče) i debelog crijeva (izolirani limfoidni folikuli) dokazuju važnu ulogu intestinalnih bakterija u aktivnosti i funkcioniranju imunološkog sustava.
SADRŽAJ:
- PROBIOTICI
- PREBIOTICI
- KVALITETA PROBIOTIČKIH PREPARATA
- PREPORUKE ZA PRIMJENU PROBIOTIKA
- KONTRAINDIKACIJE ZA PRIMJENU PROBIOTIKA
- PREPORUKA FARMACEUTA
PROBIOTICI
Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Fiziološka mikroflora crijeva ima jako puno učinaka na naše zdravlje,
sudjeluje u metabolizmu neprobavljivih sastavnica hrane, u zdravlju kolonocita, prevenciji razvoja neželjene mikroflore, sintezi vitamina i aminokiselina ( vitamina K, vitamina B kompleksa), u regulaciji imunološkog odgovora, u regulaciji metabolizma, u sponi mozga i probavnog sustava. Crijevna flora se mijenja kroz životni vijek, također je različita kod dojene i nedojene djece . Prehrana dosta utječe na sastav crijevne mikrobiote.
Probiotici na tržištu mogu biti prisutni u hrani, različitim kategorijama hrane za specifične skupine- npr.početna i prijelazna hrana za dojenčad, hrana za posebne medicinske skupine, dodacima prehrani ili mogu biti registrirani kao lijekovi. Najčešći komercijalno dostupni sojevi pripadaju različitim vrstama rodova Lactobacillus (L.acidophilus, L.gasseri, L.casei, L.reuteri, L.johnsonii, L.paracasei, L.plantarum, L.rhamnosus, L.fermentum, L.salivarius) i Bifidobacterium (B.adolescentis,, B.animalis, B.bifidum, B.breve, B.longum). Osim bakterijskih rodova široko je rasprostranjen probiotik iz porodice kvasaca Saccharomyces boulardii.
PREBIOTICI
Prebiotici su selektivno fermentirani sastojci ugljikohidrata koji uzrokuju specifične promjene u sastavu i/ili aktivnosti gastrointestinalne mikrobiote te tako doprinose zdravlju domaćina.
Poznati prebiotici su:
- oligofruktoza
- inulin
- galakto-oligosaharidi
- laktuloza
- oligosaharidi iz majčina mlijeka.
Sinbiotici su proizvodi koji sadrže probiotike i prebiotike i pridonose zdravlju. Funkcija probiotika i prebiotika je ispreplitanje s mikrobima koji uobičajeno koloniziraju ljudski organizam. Prebiotici imaju funkciju hrane za komenzalne mikrobe.
KVALITETA PROBIOTIČKIH PREPARATA
Kvaliteta probiotičkih preparata primarno se očituje u početnom broju viabilnih mikroorganizama u preparatu te njihovom preživljenju tijekom prolaska kroz probavni trakt.
Vrlo je bitno koliki je broj živih mikroorganizama koji ostane pred kraj roka trajanja određenih proizvoda. Rok trajanja probiotika i preživljenje prolaska kroz probavni trakt velikim dijelom ovisi i o formulaciji preparata:
- kapsule
- fermentirani proizvodi
- liofilizirani prašci
- suspenzije
Rasponi djelatnih koncentracija probiotika su od 10 6 do 10 13 CFU (engl. colony forming units), najčešće 10 9 -10 11 CFU. Probiotici su različito učinkoviti u određenim indikacijama ovisno o soju koji se nalazi u preparatu. Upravo zbog toga bi svi komercijalno dostupni probiotici trebali biti identificirani na razini roda, vrste i soja. Učinci probiotika dijelom ovise i o karakteristikama pacijenta (sastavu mikrobioma, genetici…).
PREPORUKE ZA PRIMJENU PROBIOTIKA
Preporuke za primjenu probiotika su napravljene za sljedeće indikacije kod djece :
Dojenačke kolike, dijareja uzrokovana antibioticima, akutna dijareja, konstipacija, sindrom iritabilnog kolona, ulcerozni kolitis, prevencija alergija (ekcema) 2- 4 tjedna prije poroda majka uzima probiotik ( u obitelji već ima dijete s astmom, alergijskim rinitisom).
Preporuke za primjenu probiotika kod odraslih:
Dijareja uzrokovna antibioticima, infekcija s Helicobacter pylori – liječenje, ublažavanje simptoma eradikacijske terapije, terapija probioticima kod infekcije s H. pylori preporuča se u smislu dopune eradikacijskoj terapiji, sindrom iritabilnog crijeva – ublažavanje simptoma, dijareja uzrokovana Clostridium difficile (CDAD)(bolnički uvjeti) – prevencija, putnička dijareja – prevencija, akutna dijareja – liječenje, ulcerozni kolitis – postizanje i održavanje remisije, konstipacija -liječenje, bakterijska vaginoza.
KONTRAINDIKACIJE ZA PRIMJENU PROBIOTIKA
Probiotici se ne bi smjeli primjenjivati kod imunokompromitiranih pacijenata, kod prerano rođene djece, pacijenata s akutnim pankreatitisom , pacijenta s centralnim venskim kateterom.
PREPORUKA FARMACEUTA
Zbog probiotičkih sojeva, njihovog broja i kvalitete izrade, jedna od preporuka kod upalnih bolesti crijeva, intolerancije na određene sastojke hrane, kao i za ostala stanja organizma u kojima dolazi do neravnoteže crijevne mikrobiote su: OMNi-BiOTiC® 6 ,OMNi-BiOTiC® STRESS, Vivomixx ® prah i Probielle ® Forte kapsule. OMNi-BiOTiC® 6 ,OMNi-BiOTiC® STRESS su sinbiotici, a OMNi-BiOTiC® STRESS još uz prebiotike ima dodane i vitamine B2, B6 i B12.
LITERATURA
Vitali Čepo D, Prusac M, Velkovski Škopić O, Tatarević A. Preporuke o primjeni probiotika u ljekarničkoj praksi. Medicus, 2020, 29. Hauser G, Benjak Horvat I, Zelić M, Prusac M, Velkovski Škopić O. Probiotici i prebiotici – koncept. Medicus 2020;29(1):95-114.
Foto: www.nutralingredients.com, Pixabay, osobni izvor
Tekst piše: mag.pharm. Asmira Dervišević