VITAMIN D
Vitamin D spada u grupu vitamina topljivih u mastima. Pomoću UV svjetlosti sintetizira se u koži pomoću endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola) koji unosimo u organizam hranom. Početni produkt hidroksilacije je 25-hidroksi vitamin D, metabolizmom u jetri i bubrezima, nakon čega se aktivira hormon kalcitriol ili 1,25-(OH)2 vitamin D, što ovaj vitamin zapravo čini prohormonom. U ljudi i sisavaca se u organizmu stvara D3 vitamin ili kolekalciferol, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2 ili ergokalciferol. Zajedno s vitaminima A, E i K, vitamin D je topljiv u mastima, što znači da se otapa i apsorbira u prisutnosti masti a ujedno se i u našem tijelu pohranjuje u masnom tkivu, stoga treba duže vremena da se povisi njegova razina u krvi.
Dostatna količina aktivnog oblika vitamina D, odnosno kolekalciferola, nastaje nakon 18-20 minuta izlaganja nezaštićenih dijelova tijela sunčevoj svjetlosti. Preostali dio može se u obliku vitamina D3 i vitamina D2 pribaviti iz prehrambenih izvora, ali i iz dodataka prehrani.
Klasična uloga vitamina D je regulacija metabolizma kalcija i fosfata što je bitno za remodelaciju kostiju, no nedavna istraživanja su pokazala povezanost manjka vitamina D s raznim bolestima.
SADRŽAJ
- Rak i vitamin D
- Imunitet i vitamin D
- Krvni tlak i vitamin D
- Dijabetes i vitamin D
- Izvori vitamina D u prehrani
- Preporuke za primjenu
- Osobe za koje je zbog medicinskog stanja preporučljivo uzimati vitamin D
- Oblici suplementa dostupni u našoj ljekarni
RAK I VITAMIN D
Jedna od njih je upravo rak. Pokazalo se da maligne stanice dojke, pluća, kože (melanom), kolona, prostate i kosti imaju receptore za D3 vitamin. Za ove vrste tumora studijama je dokazano je da u laboratorijskim kulturama sprečavaju rast stanica raka. Velik broj studija je također dokazao preventivnu ulogu vitamina D3 u sprečavanju raznih tipova raka, a točniji mehanizam je opisan kao mogućnost sprečavanja proliferacije (dijeljenja stanica) i stvaranja pro-upalnih proizvoda stanica, kao npr. citokina.
IMUNITET I VITAMIN D
Dokazano je da vitamin D pomaže jačanju našeg imunološkog sistema i borbi protiv infekcija. Makrofagi se aktiviraju putem vitamina D3 i proizvode 1,25 (OH)2D varijantu D vitamina koji pak pokreće stvaranje katelicidina zaduženog za neutraliziranje infektivnih agensa. Temeljeći se na navedenim činjenicama, nedavne studije su dokazale da je suplementacija vitamina D smanjila rizik od akutnih infekcija gornjih i donjih dišnih puteva.
Kako je majčino mlijeko vrlo siromašan izvor vitamina D3, pedijatri su se konačno složili da novorođenčad od rođenja treba uzimati 400 IU vitamina D3 u obliku dodatka prehrani (u kapima). Naša preporuka za novorođenčad PILEJE D3 BIANE kapi.

KRVNI TLAK I VITAMIN D
Istraživanja su pokazala na mogućnost da dostatne razine hormonske varijante vitamina D3 – kalcitriola utječe na razine angiotenzina II (umjesto ili pored inhibicije angiotenzin konvertirajućeg enzima lijekovima – ACE inhibitora) smanjujući gensku ekspresiju renina potrebnog za njegovu proizvodnju, no još nije dokazano da razine vitamina D3 u krvi kod ljudi imaju neovisan učinak na incidenciju hipertenzije.
DIJABETES I VITAMIN D
Dokazan je direktni utjecaj vitamina D na izlučivanje inzulina na način da stimulira ekspresiju inzulinskih receptora. Studije su pokazale da upravo manjak vitamina D3 raznim mehanizmima utječe na izlučivanje inzulina, kao npr. povećana infiltracija masnog tkiva u skeletne mišiće, što dovodi do opadanja rada inzulina, stoga je dostatna razina kalcitrola u krvi bitna za incidenciju dijabetesa tipa 2.
Dakle, sudeći po znanstvenim istraživanjima, samo održavanjem optimalne koncentracije vitamina D3 možemo održati dobro stanje organizma, a ne naknadnom suplementacijom ukoliko nije dokazan manjak vitamina D3. Također, s obzirom da vitamin D3 spada u vitamine topljive u mastima, preporuča se suplementacija tijekom cijele godine, umjesto povremenih previsokih doza.
IZVORI VITAMINA D U PREHRANI
- mliječni proizvodi
- punomasno kravlje mlijeko
- kozje mlijeko
- vrhnje
- sir
- maslac
- žumanjak jajeta
- pileća i svinjska jetra
- sardine u konzervi
- skuša
- ulje jetre bakalara
- kamenice

PREPORUKE ZA PRIMJENU VITAMINA D
Prema hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ.
OSOBE ZA KOJE JE ZBOG MEDICINSKOG STANJA PREPORUČLJIVO UZIMATI SUPLEMENTE VITAMINA D
- Osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca Osobe tamnije puti
- Pretile osobe
- Osobe koje uzimaju lijekove koji se upliću u metabolizam vitamina D
- Hospitalizirani pacijenti
- Osobe u institucijama
- Osobe starije dobi
- Trudnice
- Bolesnici s osteoporozom
- Bolesnici s malapsorpcijama (bolesti i kirurški zahvati u probavnom sustavu)
- Bolesnici s bolestima bubrega i jetre
- Bolesnici s autoimunim, malignim, endokrinološkim, neurološkim, psihijatrijskim bolestima.
OBLICI SUPLEMENATA DOSTUPNI U NAŠOJ LJEKARNI
1. Vitamin D u kapsulama: Solgar Vitamin D3 400 IU
2. Vitamin D u kapima: Solgar Liquid Vitamin D3 2500 IU
3. Vitamin D oralni sprej ( uljna otopina ): Dietpharm Vitamin D 400IU
4. Vitamin D uljne kapi: Dietpharm Vitamin D 400IU
5. Vitamin D u kapsulama: Dietpharm Vitamin D 400IU
6.Vitamin D u kapsulama: Dietpharm Vitamin D 1000IU

Tekst napisala: mag.pharm. Petra Đilas
Slika 1 – privatna arhiva; Slika 2 – iStock; Slika 3 – privatna arhiva