Danas obilježavamo Svjetski dan zdravlja, i nažalost, još uvijek je najaktualnija tema povezana sa zdravljem, COVID-19. Jedni od značajnijih komorbiditeta zaraze korona virusom su astma i pretilost. U tekstu ispod pokušat ćemo objasniti zašto i kako pretilost utječe na razvoj bolesti uzrokovane COVID-19.
Pretilost i povećan rizik za oboljenje, kao i lošija klinička slika povezani su i međusobno potiču jedno drugog, ali na koji način?
Pretilost utječe na razvoj bolesti putem tri mehanizma. Pretilost je, sistemska subklinička upala (1) koja izaziva poremećen imunološki odgovor (2) i povećan rizik za respiratorna oboljenja (3).
Pretilost je sistemska upala u tijelu koja često sa sobom donosi i druga stanja poput povećane sklonosti respiratornim bolestima, hipertenziju, inzulinsku rezistenciju i dislipidemiju. Navedeni komorbiditeti pretilosti dodatan su rizik od oboljenja i teže kliničke slike prilikom zaraze COVID-19.
S druge strane, protuepidemijske mjere potiču sjedilački način života: zatvaranje teretana, on-line škola, zatvorena dječja igrališta, skladištenje kalorične hrane i povećan stres zbog straha od bolesti, ali i prilagodbe na novi način života. Takve mjere značajno povećavaju rizik za pretilost.
Dakle, epidemija je stvorila idealne uvjete za povećanje prevalencije pretilosti, a pretilost i komplikacije koje se vežu za pretilost rezultiraju povećanim rizikom za oboljenje i komplikacije zbog čega je, prema podacima prikupljenim u projektu CiVITI u Italiji, 67 % hospitaliziranih ljudi pretilo.
Važno je osvijestiti ovu uzročno-posljedičnu vezu između pretilosti i bolesti izazvane COVID-19, te usprkos mjerama odraditi svojih 30 minuta (minimalno) dnevno tjelesne aktivnosti i kontrolirati unos hrane, izbjegavati skladištenje nutritivno siromašnih namirnica poput grickalica i keksa, a u svoju prehranu uvrstiti više ribe, orašastih plodova te sezonskog voća i povrća.
tekst piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.