U iščekivanju otvaranja taraca kafića pišemo o napitku za koji vežemo svoje male dnevne rituale. Netko pije jaku tursku, netko s mlijekom, biljnim napitkom, instant prah, sa šećerom ili bez šećera, a u posljednje vrijeme ipak najčešće onu “to go”.
Unos kave tj. kofeina utječe:
- Na središnji živčani sustav djeluje kao stimulans. Poboljšava raspoloženje, učinkovitost, samopouzdanje, koncentraciju i motiviranost.
- Na povećanje budnosti pokazuje veliku individualnu varijabilnost.
- Izravno na povišenje krvnog tlaka ? na ovaj učinak se razvija tolerancija već nakon tri dana zbog čega kofein mogu konzumirati i osobe s povišenim krvnim tlakom
- Blago diuretski na što se također razvija tolerancija
- Povećava sekreciju želučane kiseline zbog čega se savjetuje izbjegavanje kofeina osobama koje imaju problema sa žgaravicom
- Djeluje povoljno na sportsku izvedbu. Jednokratno, oko 1 h prije aktivnosti, ali i u nekoliko doza, čak i tijekom aktivnosti. Najveći učinci postižu se relativno malim dozama od 2,5-3 mg/kg.
Jedan espresso (cca 60 ml) sadrži cca 107 mg kofeina.
Sadržaj kofeina ovisi o vrsti zrna kave i načinu pripreme kave.
Ni akutno ni kronično konzumiranje kofeina, bilo u kavi, čaju ili energetskim pićima, nema dokazano negativno djelovanje na zdravlje.
Kofein se ograničava određenim skupinama poput djece, trudnica i dojilja o čemu ćemo više pisati u blogovima koji su ovaj mjesec posvećeni prehrani i zdravlju žena.
Tekst piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.