Vrlo vjerojatno ćemo u novu godinu ući s kojim kilogramom više nego što smo imali nekoliko mjeseci unazad. To pripisujemo obilju hrane koje se tradicionalno nalazi na blagdanskim stolovima.
TREBAJU LI NAS ZABRINJAVATI KILOGRAMI NAKUPLJENI ZA VRIJEME BLAGDANA?
To ovisi naravno o tome o koliko kilograma se radi. Predblagdansko gladovanje, osobito izbjegavanje ugljikohidrata imat će za posljedicu da se napune ispražnjene zalihe glikogena. Glikogen veže vodu čime se dodatno povećavaju nakupljeni kilogrami. Također pretjerano slana hrana koju konzumiramo za vrijeme blagdana uzrokovat će vezanje vode. Sve navedeno rezultirat će s 1-3 kg više na vagi nakon praznika.
To nas ne bi trebalo zabrinjavati jer važnost hrane nije samo u fiziološkoj potrebi čovjeka za energijom. Okupljanje obitelji i prijatelja oko blagdanskog stola ima psihološki i socijalni značaj.
O hrani mislimo više puta dnevno (prosječna osoba dnevno napravi oko 200 odluka povezanih sa prehranom), hranu jedemo ali hranu i osjećamo.
Danas nećemo govoriti o zasićenim masnim kiselinama, soli, šećeru i kalorijama “skrivenim” u alkoholu.
Želimo se osvrnuti na važnost okupljanja obitelji i prijatelja za blagdanskim stolom i uživanju u hrani i druženju.
Blagdansko vrijeme ne bi trebalo biti vrijeme velikih restrikcija u prehrani.
Uživanje u hrani i dobro raspoloženje više će doprijeniti našem zdravlju nego što bi to učinilo eventualno uskraćivanje određene hrane.
Ipak, imamo par savjeta kako ne pretjerati u blagdanskom hedonizmu:
- izbjegavajte gladovanje u danima koji prethode jer bi moglo djelovati kontraproduktivno
- pazite da se 2-3 dana uživanja u hrani ne pretvori u 7-8 dana prejedanja
- neka povrće uvijek bude dio vašeg pjata
- pored brojnih slastica ne zaboravite unositi voće
- imajte na umu da alkohol doprinosi dnevnom unosu kalorija
tekst piše: Mirna Đurđević, mag. nutr.